Zamislite ovu scenu: tri je ujutro, ne možete spavati, a glava vam je puna misli koje se vrte u krug. Posegnete za mobitelom i napišete: „Pod stresom sam, ne mogu spavati.“ Odgovor stiže gotovo odmah – miran je, razumije vas, predlaže vježbu disanja. Scena koja je prije nekoliko godina djelovala kao znanstvena fantastika, danas postaje uobičajena.
Sve više ljudi pokreće razgovor sa sve popularnijim AI chatbotovima poput ChatGPT-ja, Copilota, Perplexityja i sl. kada im je teško. Pričaju im o stresu, tjeskobama, onome što ih muči. Ali nameće se pitanje, pomaže li takav razgovor doista ili samo stvara privremeni osjećaj olakšanja?
Što nam govore istraživanja?
Znanstvenici su se pozabavili ovim pitanjem i rezultati nisu crno-bijeli. Velika meta-analiza objavljena u partnerskom portfelju znanstvenih članaka Naturea u domeni digitalne medicine analizirala je desetke studija i došla do zaključka da AI chatbotovi mogu pomoći u ublažavanju simptoma depresije i stresa, posebno kod ljudi s blagim do umjerenim poteškoćama.
Međutim, ključno je spomenuti da AI chatbotovi funkcioniraju kao podrška, a ne kao zamjena za pravu terapiju. Zamislite ih kao nekoga tko vam može pomoći prebroditi težak trenutak, ali ne može zamijeniti pravi, dugotrajan terapeutski odnos s osobom.
Zašto je lakše pričati sa strojem?
Postoji nešto paradoksalno u tome koliko se lakše otvaramo chatbotu nego prijatelju ili čak terapeutu. Razlozi su jednostavniji nego što mislite:
Uvijek je tu, u bilo koje doba dana ili noći. Nema liste čekanja, nema naručivanja. A baš u tim najtežim trenucima, kada se osjećamo najusamljenije, ta dostupnost znači nevjerojatno puno.
Neće vas osuđivati. Stroj ne stvara mišljenje o vama. Neće prepričavati vašu priču dalje. Ta percepcija sigurnosti, bila ona stvarna ili ne, pomaže nam reći ono što inače ne bismo.
Odmah reagira. Kada vam je teško, ne želite čekati tjedan dana do sljedećeg termina. Chatbot vam može trenutačno ponuditi vježbu disanja, tehniku smirivanja, način da strukturirate misli. To je kao prva pomoć – neće izliječiti problem, ali će biti prvi korak podrške.
Gdje su granice AI-ja u emocionalnoj podršci?
Koliko god tehnologija bila napredna, postoje granice koje jednostavno ne možemo prijeći.
AI ne osjeća. On predviđa. Analizira riječi koje ste napisali, prepoznaje obrasce i nudi odgovor koji je u tom kontekstu najvjerojatniji. Može zvučati empatično, ali to nije prava empatija, već matematika. Razlika je suptilna, ali značajna.
Može pogriješiti i nitko neće odgovarati. Terapeut ima licencu, edukaciju, profesionalnu odgovornost. No, što se događa u trenutku kada AI možda ne nudi jasnu procjenu i savjet ili ozbiljnije indikacije ostanu neprepoznate?
U takvom scenariju, pitanje odgovornosti ostaje otvoreno. Iz tog razloga, AI može poslužiti kao osnovni izvor informacija, ali je važno potražiti i stručno mišljenje.
Može stvoriti iluziju bliskosti. Osjećaj da vas netko razumije može biti jako utješan. Ali ako se zbog tog osjećaja počnete udaljavati od stvarnih ljudi i od traženja stručne pomoći, tada nastaje problem. U takvoj prividnoj bliskosti čovjek može završiti još usamljeniji nego prije.
Kako ga koristiti pametno?
Evo jednostavnog odgovora: nijedan AI alat nije terapeut. Ne može zamijeniti stručnjaka. Može, međutim, poslužiti kao privremena podrška – za informiranje, trenutačno olakšanje u trenucima kad vam je teško, kao podrška između terapijskih sesija.
Koristite ga kao dodatni alat, ali nemojte mu prepuštati dijagnozu ili liječenje. I ako primijetite da vam je sve teže ili da se povlačite u razgovore s algoritmom, to je znak da ne biste trebali sami rješavati problem. Potražite stručnu osobu koja će vam pomoći, koja ne samo da prepoznaje problem, nego i zna kako vas provesti kroz njega.
Ako želite dublje razumjeti kako AI alati mogu podržati wellbeing, ali i koja ograničenja pritom treba imati na umu, pridružite nam se na našem sljedećem webinaru na kojemu pričamo upravo o tome! Tema AI i wellbeing – balans tehnologije i života održat će se u utorak, 10. 2. u 14 sati, a prijaviti se možete na linku. Webinar organizira Hrvatski Telekom u suradnji s HalPetom u sklopu nacionalnog programa edukacija o umjetnoj inteligenciji „AI ti to možeš“. Vidimo se! 😊
Pripremile: Petra Šelebaj i Tihana Vranković Skoko
Izvori: npj Digital Medicine (2023), Journal of Medical Internet Research (2020), Canadian Journal of Psychiatry (2019)
Ostavi prvi komentar!
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.